posted in: Zanimljivosti | 0

images111

Prehrana kod povišenog kolesterola

Iako ima lošu reputaciju, naše tijelo ipak treba određenu dozu kolesterola. Supstanca nalik vosku putuje našim žilama i pomaže u proizvodnji nekih hormona i vitamina D. No, organizam sam regulira taj proces i proizvodi točno onoliko kolesterola koliko nam treba na dnevnoj bazi. Naše svakodnevne odluke o tome što ćemo jesti doprinose njegovom rastu, a kada je previsok može biti uzrokom srčanih bolesti.
Razinu kolesterola u organizmu kontrolira jetra, a kada hranom unesemo višak on se taloži na stjenkama krvnih žila.
S vremenom nastaje masna naslaga koja oblaže, stvrdnjava i sužava krvnu žilu te ograničava protok krvi zbog čega može doći do ateroskleroze. Ukoliko se na plak zalijepi velika količina krvnih stanica i nastane ugrušak sve stanice iza tog ugruška ostaju bez krvi tj. kisika i hrane i odumiru zbog čega može doći do srčanog ili moždanog udara.
Normalna ukupna vrijednost kolesterola je u rasponu od 5 do 7,5 mmol/l.
 Kada smatramo da je kolesterol previsok? Postoji nekoliko važnih pokazatelja koje će liječnik testirati.

ukupni kolesterol
LDL ili ‘štetni’ kolesterol – ovaj klesterol najviše doprinosi nakupljanju naslaga u arterijama
HDL ili ‘dobri’ kolesterol – ovaj kolesterol čisti arterije
trigliceridi – dodatna vrsta masnoće u krvi

Zdrava ukupna razina kolesterola je ispod 200 miligrama po decilitru krvi. LDL kolesterol trebao bi biti ispod 100 mg, a idealni HDL je iznad 60 mg. Optimalna razina triglicerida je ispod 150 mg po decilitru.

S obzirom da ljudi s visokim kolesterolom imaju veći rizik od srčanih oboljenja, važno je poduzeti korake kako bi ga se svelo na normalnu razinu. Ako je razina kolesterola visoka, jedna od mogućnosti su lijekovi ili dodaci prehrani. Drugo rješenje su promjene u stilu života: gubitak tjelesne težine, vježbanje i namirnice koje ga mogu sniziti.

Faktori koji sudjeluju u poremećaju metabolizma kolesterola:

1. prehrana i životni stil

2. genetski faktori

3. regulacija metabolizma i transporta kolesterola u jetri i žuči

4. regulacija apsorpcije i izlučivanja kolesterola u crijevima

5. psihički faktori kao što su stres i hormoni

 hdl-cholesterol-and-ldl-cholesterol-1

U nastavku donosimo 12 namirnica koje mogu pomoći u borbi protiv kolesterola:

Zob i ječam
Kada je u pitanju zdravlje srca, iznimno je korisna zobena kaša, ali i druge žitarice kao što je ječam. Prepune su vlakana koja potiču sitost na duže vrijeme. Osim što nas održavaju vitkima, topljiva vlakna, vrsta koju tijelo može probaviti, smanjuju količinu kolesterola, snižavaju ukupni kolesterol i LDL ili ‘loš’ kolesterol. Zob sadrži beta glukan koji u probavnom traktu veže za sebe kolesterol i sprečava apsorpciju te pomažu u snižavanju lošeg kolesterola.

Riba

Za razliku od mesa koje je značajan izvor LDL kolesterola, riba ga može osjetno smanjiti. Riba kao što su losos, sardine i tuna imaju visoki postotak omega 3 masnih kiselina koje smanjuju razinu triglicerida.

Orašasti plodovi

Dodajte ih salatama, zobenim pahuljicama ili pak grickajte kada ogladnite. Svi orašasti plodovi, pokazala je studija iz 2010. godine potiču smanjenje ukupne razine kolesterola, lošeg kolesterola i triglicerida.

Većina njih, orasi, bademi, kikirikiji i pistacije dobri su za snižavanje kolesterola, a također su bogati vlaknima i vitaminom E.

Maslinovo ulje

Zamijeniti zasićene masnoće koje nalazimo u maslacu za nezasićene u uljima svakako je dobra ideja i za obujam vašeg struka i za srce. Na taj način možete smanjiti ukupan kolesterol.

Nezasićene masnoće poput onih iz maslinovog ulja, snižavaju loš, a povisuju dobar HDL kolesterol. Zasićene masnoće poput onih iz maslaca i palminog ulja i transmasnih kiselina povisuju ‘loš’ – LDL kolesterol.

images1

Jabuke

Jabuka prosječne veličine sadrži oko 4 grama vlakana koji smanjuju LDL ili oko 17 posto preporučenog dnevnog unosa. Samo jedna jabuka na dan može vas poštedjeti odlazaka kardiologu!

Jagode

Jagode su bogate pektinom, topljivim vlaknima koji mogu smanjiti LDL. Jedno istraživanje je pokazalo da jagode imaju isti učinak na zdravlje kao da jedete žitarice, a osim toga i veoma su ukusne.

Agrumi

Pektinom obiluju i naranče, grejp te drugi agrumi. Dodatna vlakna u prehrani mogu sniziti krvni tlak što je dobro i za srce.

Grah i leća

Grah i leća su veliki izvor topljivih vlakana koji daju osjećaj sitosti i mogu smanjiti kolesterol. Studija Sveučilišta Arizona State iz 2008. godine pokazala je da ljudi koji su jeli pola šalice grahorica dnevno kroz period od 24 tjedna mogu smanjiti kolesterol za osam posto. Ako jedete 2000 do 2500 kalorija dnevno, nastojte jesti šalicu i pol do dvije šalice grahorica tjedno.

Soja
Kao i s ribom, ako jedete soju, zacijelo ćete jesti manje mesa, što će smanjiti unos zasićenih masnoća i kolesterola. Soja je veliki izvor proteina, a ne sadrži kolesterol. Međutim, nije tako moćna što se tiče utjecaja na kolesterol kao što se nekada mislilo. Studija iz 2010. godine pokazala je da konzumiranje soje može dovesti do smanjenja za umjerenih 8 do 10 posto ukupnog kolesterola.
indeksiraj
Crveno vino
Koja čašica vina koristi organizmu jer povećava razinu dobrog HDL kolesterola, pokazala je studija iz 2000. godine. Crveno vino može biti posebno korisno jer je bogato antioksidansima koji smanjuju razinu LDL kolesterola.
7ddc065e43623c5f095ac73259622240
Avokado
Kao i maslinovo ulje, avokado je bogato nezasićenim masnoćama koje snižavaju razinu kolesterola u krvi. Mononezasićene masnoće koje se nalaze u ovom voću, mogu sniziti LDL i povećati HDL kolesterol, no samo u slučaju ako odbacite nezdrave masnoće koje štete vašem srcu.

Zeleni čaj

Ovo čudotvorno piće pomaže u borbi protiv raka do ‘izoštravanja’ funkcija mozga. Kada se govori o njegovom utjecaju na ‘loš’ kolesterol, treba naglasiti da je riječ o samo neznatnom smanjenju – odnosno, trebalo bi piti doista velike količine da bi se uočila razlika.
Prirodni pripravci

Postoji puno ljekovitih biljaka koje pomažu u smanjivanju kolesterola, primjerice korijen maslačka, medvjeđi luk i češnjak.

Korijen maslačka čisti krv i jetru, regulira probavu, potiče rad žuči te na taj način regulira kolesterol i masnoće u krvi i pomaže kod problema sa žučnim kamencima.

Medvjeđi luk je samonikla biljka koja ima antibakterijska i antivirusna svojstva kao i povoljno djelovanje na snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Tinktura medvjeđeg luka pomaže u održavanju normalnog funkcioniranja srca i krvnih žila, zdravlju kardiovaskularnog sustava kao i općem zdravlju kao i na snižavanje razine triglicerida i „lošeg“ kolesterola.

Tinktura od češnjaka čisti organizam od masnih i vapnenastih naslaga, poboljšava razmjenu tvari u tijelu te povećava elastičnost krvnih žila.

Aminokiseline iz bijelog luka utječu na sniženje razine štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno na povišenje koncentracije zaštitnog kolesterola (HDL) – češnjak snižava razinu kolesterola i triglicerida, čak i pri konzumaciji hrane s visokim udjelom masti.

images