posted in: Zanimljivosti | 0

Život s dijabetesom

Sve učestalija bolest modernog društva često dugo vremena postoji u organizmu bez vidljivih simptoma, a ukoliko se ne liječi može uzrokovati brojne komplikacije koje mogu ugroziti život. Mnogi postanu svjesni da boluju od nje tek kada se suoče s opasnim komplikacijama poput bolesti srca, sljepoće ili pak živčanih bolesti. No brojne probleme povezane s tom bolešću može se izbjeći opreznim kontroliranjem šećera u krvi, promjenom načina života te uzimanjem lijekova.

Riječ je o bolesti koja sve više poprima razmjere globalne epidemije. Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) od šećerne bolesti trenutačno u svijetu boluje čak 387 milijuna ljudi, a svakih sedam sekundi jedna osoba umre. U sljedećih 20 godina očekuje se porast od 55 posto tako da bi do 2035. godine moglo bolovati 592 milijuna ljudi. U Hrvatskoj boluje oko 400 tisuća ljudi ili 9% stanovništva. Također, spadamo u grupu zemalja s visokim rizikom za nastanak dijabetesa tipa 1 kod djece i mladih koji se uobičajeno javlja tijekom djetinjstva ili adolescencije. Međutim, stopa dijagnoza dijabetesa tipa 2, koji je i najčešći oblik bolesti i obično se javlja nakon 45 godine života ili kasnije, kod djece i adolescenata posljednjih nekoliko godina raste.

Dijabetes je bolest kod koje tijelo ne proizvodi ili neispravno koristi inzulin, hormon koji je potreban kako bi se šećer, škrob i druga hrana uspješno transformirali u energiju potrebnu za svakodnevni život. Uzrok dijabetesa je misterij, iako genetika i faktori poput debljine i nedostatak tjelovježbe imaju važnu ulogu.

Postoje tri tipa:

dijabetes tipa 1

dijabetes tipa 2 

gestacijski dijabetes.

Neki od najčešćih upozoravajućih znakova su:

  • učestalo mokrenje
  • neobičan osjećaj konstantne žeđi
  • ekstreman osjećaj gladi
  • neobičan gubitak težine
  • stalni osjećaj jakog umora
  • razdražljivost
  • zamagljen vid
  • posjekotine i modrice koje sporo zarastaju
  • osjećaj trnaca i utrnulosti u rukama i nogama
  • suha koža te upale mjehura

Kod dijabetesa tipa 2 često se ne javljaju nikakvi simptomi.

Dijabetes tipa 1

Dijabetes tipa 1 je bolest koja se javlja kada gušterača prestane proizvoditi inzulin. Inzulin omogućava da šećer u krvi, zvan glukoza, dospije u stanice koje se koriste za proizvodnju energije. Bez inzulina stanice ne dobivaju potreban šećer te se posljedično u krvi nakuplja prevelika količina šećera.

Dijabetes tipa 2

Dijabetes tipa 2 je doživotna bolest kada stanice u tijelu ne mogu koristiti inzulin na ispravan način ili kada gušterača ne može proizvesti dovoljnu količinu inzulina. Inzulin omogućuje da se glukoza apsorbira u stanice te da se iskoristi kao energija. Kada inzulin nije u mogućnosti obavljati svoju zadaću, stanice nisu opskrbljene potrebnim šećerom te se u krvi nakuplja prevelika količina šećera. Tijekom vremena taj dodatni šećer u krvi može oštetiti oči, srce, krvne žile, živce i bubrege.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes je privremeni oblik inzulinske rezistencije koja se obično javlja tijekom trudnoće kao rezultat prekomjerne proizvodnje hormona u tijelu ili nemogućnosti gušterače da proizvede dodatnu količinu inzulina koja je potrebna za vrijeme trudnoće. Pojava gestacijskog inzulina ne mora nužno biti povezana s prethodnom povijesti dijabetesa tipa 1 ili tipa 2. Gestacijski dijabetes obično nestaje nakon trudnoće, ali žene koje su od njega bolovale tijekom trudnoće nalaze se u rizičnoj skupini sklonoj kasnijem razvoju dijabetesa tipa 2. Znanstvenici su pak utvrdili mali postotak slučajeva dijabetesa koji su rezultat specifičnih genetskih sindroma, operacija, lijekova, neishranjenosti, infekcija, virusa i drugih bolesti.

Komplikacije:

1. Bolesti srca

Otprilike 75 posto osoba koje imaju dijabetes umire zbog srčanih bolesti ili srčanog udara i vjerojatnije je da će umrijeti u ranijim godinama od ljudi koji ne pate od dijabetesa. Osobe s dijabetesom izložene su većem riziku od kardiovaskularnih bolesti, često u istoj mjeri kao i osobe koje su već preživjele srčani udar. Osobe koje boluju od dijabetesa su dva do četiri puta sklonije bolestima srca i moždanom udaru, a stope smrtnosti od srčanih bolesti su također dva do četiri puta češće kod osoba s dijabetesom.

2. Sljepoća zbog dijabetičke retinopatije

Svake godine više tisuća ljudi gubi vida zbog dijabetesa, a dijabetes je vodeći uzrok sljepoće kod ljudi od 20 do 74 godina starosti.

3. Bubrežne bolesti zbog dijabetičke nefropatije

Između deset i 21 posto osoba s dijabetesom razvija bolest bubrega. Dijabetička nefropatija je vodeći uzrok zatajenja bubrega. Zatajenje bubrega zahtijeva pak dijalizu ili transplataciju tog organa kako bi osoba mogla živjeti.

4. Živčane bolest i amputacija

Oko 60 do 70 posto ljudi s dijabetesom pati od blagog do teškog oštećenja živaca koje može dovesti do amputacije donjih ekstremiteta. Dijabetes je najčešći uzrok netraumatskih amputacija donjih ekstremiteta, pa je tako rizik od amputacije noge kod osoba s dijabetesom 15 do 40 puta veći.

5. Impotencija zbog dijabetičke neuropatije ili blokade krvnih žila

Impotencija zahvaća oko 13 posto muškaraca koji imaju dijabetes tipa 1 i oko osam posto muškaraca koji imaju dijabetes tipa 2.

Najčešći mitovi:

Dijabetičari ne smiju jesti slatko
Ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 mogu uz svoju uobičajenu prehranu konzumirati i slatko, ali u malim količinama. Dakle, potpuno izbjegavanje slatkog nije imperativ, ali ograničenje unosa takve hrane jest.

Previše slatkiša uzrokuje dijabetes
Stručnjaci kažu da dijabetes uzrokuje kombinacija gena i životnog stila. Dakako, nije dobro pretjerivati sa slatkišima jer oni uzrokuju pretilost, a pretile osobe imaju veći rizik da obole od dijabetesa tipa 2. Međutim, ako neko uživa u slatkom, ne znači da će sigurno dobiti dijabetes.

Dijabetičari moraju imati poseban režim prehrane
Zdrava prehrana nužna je za dijabetičare, baš kao i za ljude koji nemaju tu bolest. Osnovne namirnice čine cjelovite žitarice, proteini te voće i povrće. Takva prehrana ograničava unos masti, tzv. lošeg šećera i soli na minimum. Dakle, riječ je o prehrani koju bi trebali primjenjivati svi ljudi i nije namijenjena samo dijabetičarima.

Postoji samo jedan opasan tip dijabetesa
Sve vrste dijabetesa zahtijevaju pažnju. Iako svaki od njih ima različite simptome, ni za jedan se ne može reći da je opasniji od drugoga. Stavljanje bilo koje vrste dijabetesa pod kontrolu zahtijeva uravnoteženu prehranu, redovitu fizičku aktivnost, a u nekim slučajevima i lijekove. Iako ljudi s dijabetesom tipa 1 do kraja života moraju uzimati inzulin, to ipak ne znači da se s dijabetesom tipa 2 treba olako ponašati.

Ništa ne može spriječiti komplikacije kod dijabetičara
Istraživanja pokazuju da komplikacije koje nastaju kao posljedica dijabetesa mogu biti spriječene i odgođene zdravim životnim stilom i pridržavanjem liječničkih uputa. Mnogi ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 često imaju i visok krvni tlak, kao i kolesterol. To također treba kontrolirati i ako se sve čini prema uputama, ne dolazi do ozbiljnih komplikacija.

Pomoć iz prirode

Od prirodnih pripravaka posebno se ističe cimet koji se dobiva iz vrste Cinnamomum zeylanicum Nees, koja potječe sa Šri Lanke (cejlonski cimet). Cimet kontrolira razinu šećera u krvi, može značajno smanjiti razinu lošeg kolesterola, ukupnog kolesterola i masnih kiselina u krvi, odnosno triglicerida. Jedno istraživanje je pokazalo kako njegov ljekoviti učinak traje čak do 20 dana nakon uzimanja.

Cimet se u središtu pozornosti našao 2003. godine povodom studije Američke udruge za dijabetes. Istraživanje je pokazalo značajno smanjenje razine glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2 s 1,3 ili 6 grama cimeta svakog dana u razdoblju od 40 dana. Istraživači su otkrili da 1 gram cimeta dnevno u razdoblju od 90 dana u kombinaciji s uobičajenom medicinskom terapijom i nadzorom liječnika, spustio HgA1C 0,83 posto u odnosu na samo uobičajenu medicinsku terapiju koja spušta HgA1C za 0,37 posto. Najniži iznos cimeta za koji je utvrđeno da je učinkovit je 1 gram, što je ekvivalent za oko 1/6 žličice (3 g iznosi oko ½ žličice, 6 g je oko 1 žličice). Redovito uzimanje tinkture od cimeta može bitno smanjiti razinu šećera u krvi. Osim cimeta, pogodan je i maslačak koji stimulira proizvodnju inzulina iz gušterače i pri tom zadržava nisku razinu šećera u krvi. Budući da je maslačak prirodni diuretik, on potiče mokrenje što pomaže ukloniti višak šećera iz tijela. Dijabetičari su također skloni bubrežnim problemima, pa njegova diuretička svojstva mogu pomoći u uklanjanju i taloženju šećera u bubrezima kroz učestalo mokrenje.

Prehrana

Prema smjernicama Američkog dijabetičkog društva, dnevni unos ugljikohidrata trebao bi iznositi od 45 – 65 % ukupnog kalorijskog unosa. Unos masti bi se trebao kretati između 25 i 35 %, a unos bjelančevina između 12 i 20 %. Jednostavni ugljikohidrati, kao što su glukoza, fruktoza i saharoza, ne preporučuju se osim u niskim količinama u liječenju hipoglikemije (niske razine glukoze u krvi).
Unos trans-masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja i svih namirnica koje ih sadrže treba u potpunosti ograničiti. Kod unosa bjelančevina prednost treba dati onima biljnog podrijetla, iz ribe i mesa peradi.

Poželjno je uzimati vitamin A koji je ključan za sprečavanje komplikacija, vitamin D koji je potreban za proizvodnju inzulina kao i vitamin B6 čiji su najbolji izvori sirove namirnice životinjskog podrijetla kao što je punomasno sirovo mlijeko, sirevi, sirova riba i sirovo meso. Poželjno je koristiti ekstra djevičansko maslinovo ulje te namirnice s cinkom čiji su najbolji izvor crveno meso i školjkaši. Osim toga, brojna istraživanja pokazala su blagotvoran učinak mediteranske prehrane u prevenciji i pomoći kod dijabetesa.